quinta-feira, 14 de abril de 2016

lixo iha capital dili



  Cidade Dili orna ho lixo (Kota Dili diahiasi sampah)
 Hakerek husi: Angel.

Lixo ou foer iha Timor-Leste, liu-liu capital nação hanesan Dili, difícil atu resolve, maske governo halo ona ersforço lubuk ida hamos capital sai cidade ida furak ho lema (bertais,bersih,elok,rapi, tertib aman, dan indah), maibe saida maka acontece, pelo contarario capital Dili sai fali capital ida nebe   orna ho lixo. Iha capital Dili, wainhira ema halo viagem ba mai, husi terminal Becora to Comoro Tasitolu, lixo sempre butuk iha fatin-fatin.  Ema balun  husu ba-an,lixo nee mai husi nebe no se mak soe lixo iha estrada ninin sira. Balun senti-an katak nia produs lixo, maibe nia la soe arbiru, balun fali dehan soe lamate soe tiha deit, iha pessoal saniamento para hamoos lixo, seluk fali soe lixo tuir oras, seluk fali hare pessoal saniamento raut ona mak sira ba soe fali.  Lor-loron, comunidade hotu nebe hela iha capital sai sasin ba lixo iha Dili laran.

Ema balun senti precupado,hasai foto hodi posting iha media social hanesan facebook, jornalista sira harekek noticia publica iha media imprime no eletronica, probelma lixo nee fenomenal oituan iha cidade Dili.  Balun laimporta, maske lixo nee butuk iha nia odamatan oin. Agora oinsa atu halo dili nee sai furak, dever ema hotu nian, liu-liu comunidade nebe hela iha capital Dili,los ka lae? Atu foti  ação saida, depende ba pessoal, grupo no instituição ida-idak.  Agora ita husu, se maka produs lixo,ema hotu-hotu produs lixo, maibe seidauk iha boavontande atu aruma lixo. Nee maka problema ida nebe halo como que to ohin loron lixo difícil atu resolve,então lixo sai fali hiasan hodi  orna cidade dili.

Maluk sira nee facto ida nebe, ita labele atu nega,tanba questão lixo nee famoso,(terkenal) iha cidade Dili. Prior liu tan iha tempo udan, be nalihun  ba mai,iha capital dili, buka dalan hotu lahetan,tanba be dalan nee entupido ho lixo, satan medida baleta no esgotos  kloot, depois de udan para, lixo hanesan lata mamuk, platico bebidas, hena aat, runggu- ranga iha  liuron sira, hanesan vila-verde,caicoli,Comoro,Mercado lama, audian, hau hanoin maioria lugar iha capital dili ocupa husi lixo. Seidauk tan  mota laran  no kolam laran sira, nakonu ho lixo oi-oin nebe estraga capital dili nia furak, tanba ambiente lasaudavel. Então constume moris saudavel nee menus,fatin balun que laiha liu, hotu-hotu hanoin katak ohin loron ospital fo tratamento gratuita,então ema toman ona ho istilah,Romantis,(rombongan makan gratis) iha ospital sira.  hetan moras ba halo tramento gratuita,facilidade gratuita,tanba pasiente barak, pessoal saude sira laatende lalais, comesa hakilar ba publico katak, hetan tratamento ladiak, tuir lolos saude laos iha saude sira nia liman,maibe ema ida-idak nian.


Governo iha ona esforço,atu atinge mehi ema hotu nian, katak cidade Dili livre husi lixo,tanba nee estabelece ona base legal lei no 33/2009 proive  atu soe foer arbiru, husik animal arbiru pasear iha cidade laran, pratica multa ou coemas, ita hein katak ministerio estatal bele produs lalais diploma ministerial ida,atu bele implementa multa ou coemas nee.
Allem de nee governo  mos koko halo ona lei ida,atu husu retribuisaun/ cobransa husi lojas boot-boot iha  Dili laran,tanba sira mak produs lixo barak lor-loron. Precisa mos impelementa baze legal ida atu ordena cidade dili sai bonita, liu husi define Estrada principal ou protocolu,nebe   precisa iha condição ida nebe livre husi lixo no vendedores ambulante.
Desde V governo, halo ona transferensia ba suco 21 iha municipiu dili, inclui monta pessoal controlo lixo iha suco hot-hotu, seluk tan estabelece ona equipa intervensaun rapida recolha de lixo, continua matein controla kona ba soe lixo tuir orario hahu 4.00 to 7.00 dader.

Pessoal saniamento iha cada municipio destaka ona ema nain 10 ho kareta saniamento ida. Iha municipiu Dili iha 300 pessoas ho kareta 30. Kareta ida foti foer dala 3/dia hetan &. 65. Mil dollar ba cada suco iha dili laran, mobiliza jovem iha cada suco atu involve iha atividade limpeza. Monta lixo fatin iha bairo-bairo.  Nee mak esforço governo nian,nebe governo halao ona,atu garante cidade limpo,maibe problema nebe governo continua infrenta maka  comunidade soe lixo 24 oras,maibe pessoal saniamento raut lixo loron ida dala 3 deit. Comunidade la soe lixo tuir orario nebe governo estabelece.

Hare ba problema lixo,nebe orna capital Dili, governo cumpri obrigasaun hodi prepara condisaun,recurso no facilidades atu apoio ba limpeza, aloca osan ba cada suco hanesan fundos lixa,maibe hare husi pare comunidade seidauk iha contribuisaun maxima atu apoio politica governo nee rasik. Tanba realidade numero populasaun iha capital dili continua aumenta, penduduk semaking padat, deficil  ba PKL atu controla lixo, animal continua husi arbiru iha capital, pior liu maka comunidade iha mentalidade ida soe lixo arbiro, no latuir orario nebe parte governo estabelece no aviso ona ba comunidade liu husi meios oi-oin.

Atu dehan hare ba problema hirak nee, to ohin loron comunidade seidauk iha konsensia ba gere lixo iha capital dili. Contribuisaun nebe menus husi comunidade  dezafiu boot ida atu halo cidade dili sai bonita,maibe justru make up cidade dili nee ho lixo ida nebe fo imagen ladun diak ba comunidade, problema nee mos halo ema seluk atu aprecia cidade dili,maibe fo tan feeback ou comentario negativo, katak cidade dili kloot,  populasaun barak, volume lixo aumenta ba bei-beik,tanti iha fatin publico, no bairo sira nebe dook husi Estrada publico.

Konluzaun husi sesaun primeiro: “ ema hotu nebe hela iha capital dili, lor-loron produs lixo,tanba nee  lixo namkari iha fat-fatin, entaun  wainhira ema halo viagem iha 1 ou liu iha capital nee, bele hatene katak lixo nee orna duni capital. Governo  iha esforsu,hodi interven,maibe deficil,tanba comunidade sei dauk iha konsensia atu soe lixo tuir oraraio no soe iha lixo fatin.

 Ba hau pessoal nota katak; faktores barak,kauza ba  produsaun lixo;

1.      Tanba kondisaun cidade kloot.
2.      Comunidade cada tinan aumenta.
3.      Habitante semakin padat.
4.      Seidauk konta tan ho lixo nebe produs husi loja no supermercado iha capital Dili.

Tanba nee maka factores hirak nee  precisa  resolve, se lae, to bainhira deit mos, cidade Dili nee, deficil atu livre husi lixo.



Atu resolve lacunas hirak nee, hau baseia ba informasaun ida nebe RTK rasik hetan husi administrador municipiu Dili, Sr.Gaspar Soares liu husi entrevista ida ho RTK informa katak; Problema lixo  too ohin loron seidauk rejolve, ate parlamento,sociadade no ema hotu precupa. Allem de lixo problema seluk mak sirkulasaun animal. Problema hirak nee sei akontese,tanba kestaun konsensia.

Dadaun nee, municipiu Dili esforsu hela, atu halo revizaun ba decreto lei no 33/2008, kona ba higine no ordem publica.  Atu regula lixo, sirkulasaun animal, no implementasaun sansaun, maibe sasaun to ohin loron seidauk implementa,tanba tipo de sasaun seidauk klaro, ba comunidade wainhira kontra ordem.  Nunee mos atu implementa retribuisaun lixo ba comunidade, maibe precisa base legal, tanba husi ADM rasik labele halo kobransa ba komunidade sem base legal.

ADM mos confessa katak; sei colabora ho ministerio Estatal,atu hare mos ba base legal, kona ba lixo, sirkulasaun animal, publicidade nunee mos hakoi mate. Ba futuru precisa duni atu realiza plano hirak nee, tanba  lei define katak; infactor ou pelenggar pessoal ou colectivo, sei selu dobro, kariik sansaun nee hahu ho $.5.00 ate $.15.00. ba pelanggar estrageiro sira bele kona $.500.00 ate $.1.000.000,tanba konta bankaria ba sasaun loke ona, hein deit preparasaun ba standarsaun ba coema, tanba hare mos ba economia comunidade.

Se plano nee maka realiza duni, hau hanoin to 2017, cidade dili bele sai ona hanesan Slogam nebe dehan: Dili BerTais”,(bersih,elok, rapi,tengtram,aman, indah dan seni).

funsiona didiak pessoal saniamento nebe governo monta iha aldeia- aldeia. Atu sira labele activo deit, iha tempo limpeza geral,maibe halo orario geral ba pessoal saniamento hot-hotu,atu controla tuir orario, par abele detecta comunidade sira nebe gosta soe lixo latuir tuir orario nebe iha. Alllem de nee, aviso diaria,semanal no mensal nee,importante ba komundade husi chefe aldeia no chefes de sucos hotu, se lae comunidade senti bai-bain deit, hanesan buat ida lakona sira,maske sira hatene katak lixo estraga imagen cidade,nudar capital nasaun.

Konkorda ga lae? maibe  tuir hau nia hanoin diak mos, wainhira governo activo hikas programa  dollar tolu. Ida seluk maka fahe plastico lixo ba uma kain sira, atu halibur lixo lor-loron, no pessoal saniamento sira bele rekolha loron tolu dala ida, hau hanoin bele rejolve lixo, atu labele hatoman ema soe lixo iha fatin publico. Tanto iha Estrada ibun,nunee mos iha lixo fatin,tanba comunidade ba soe  lixo,lixo bokon no maran kahur deiit, entaun nee oportunidade ba animal hanesan asu no fahi atu halo lixo nee sai pior liu tan. Tanba nee, governo bele iha plano diak,maibe  precisa mos rekurso atu gere no halo gestaun ida diak ba lixo. Atu lixo nee labele orna cidade dili,maibe  buat hotu lao tuir ordem no regra mak importante atu halo capital Dili nee sai cidade hanesan nação  seluk.



terça-feira, 12 de abril de 2016

Sistema Barlake



Sistema Barlake ba dame
Naturalmente sociedade ida iha nia cultura no lisan, maske nia lalaok diferente.  Husi lalaok diferente, mak ema  descobre katak,  cultura  ou lisan iha Timor leste mesak furak.   Cultura hirak nee husi kedas  Bei-ala sira, maske  balun  emita ona ho rai seluk.  Sistema Barlake  nebe aman - inan, avo no tiu sira pratica wainhira  oan feto, alin feto,subrinha ou  bin  too ona tempo  atu forma  uma kain, molok ba too uma creda simu graça sacramento matrimônia, família entre feto no mane, tuir cultura Timor famozu ho naran fetosan no umane hahu  uluk  ho  Barlake.
Definição balun nebe  sita husi internet  iha lian português nunee; “ Barlake é uma atitude típica do povo timorense que leva a um contrato matrimonial segundo os usos e costumes tradicionais: origina uma troca de bens de valor equivalente entre as famílias dos noivos. A família do noivo deverá dar búfalos, cavalos, cabritos, Belak (um medalhão timorense) e uma espada, o Surik. (http://www.prof2000.pt/users/comefeito/comefeito10/curiosidades.htm).
Tuir costume família husi noiva,(umane) fo animal hanesan fahi,tais,fos no mortem  ba  família noivo.  Barlake nee uso costume iha território timorense,  geralmente bai-bain iha animal barak atu  proporciona casamento ida  diak ba oan sira, normalmente  envolve  família  rua husi niovo no noiva.  Liu tiha nee inan-aman husi feto no mane  combina  atu termina condições  ba casamento.  Tuir lolos  Barlake  laiha sentido negativo, maibe ho  intenção  atu  valoriza  noiva  no  agradece ba  família tanba kuidado ona nia oan to adulto.  Fo Barlake  la  significa  feto sai criado, maibe cumpri  tradição.
Vantagem lubuk ida mak haksumik hela iha sistema  Barlake,  tanba nia valor cultural   positivo ba comunidade.  Barlake  katak fo no simu, (família husi feto nunee mos mane tau buat ruma iha oin, nudar simbolo atu koinese malu). Noiva nia família considera família Noivo   hanesan fetosan, nunee mos  familia Noivo hanesan umane.

Valor positivo seluk  mak hametin relação entre família ida ho família ida seluk nebe diferença cultura, lian, custome no seluk tan. Sistema  Barlake  laos sistema aat, maibe único  ba povo Timor Leste, nudar heransa husi   Bei-ala sira.  Parte negativo mosu, wainhira ema entende sala,  hatudu nia egosimo, iha intenção négocio, obriga ema seluk atu fo osan, animal, no  fo todan liu ba noivo ho nia família.

Barlake  iha forsa ida atu contribui ba paz, tanba liu husi Barlake família ida nebe nunka koinese  malu bele koinese no simu malu nudar família ida, maibe sei lacontribui ba paz, wainhira ema aprezenta liu nia parte negativo do que positivo.  
Dr. Sara Niner husi Monash University, prepara nia materia Seminar ho painel timor oan,iha centro estudo conflito no dame UNTL, kona ba  oinsa barlake muda iha  Timor leste? Ou Is barlake changing in timor-leste? Fo  Definição  ida kona ba   Barlake nunee; Barlake hanesan parte ida  husi sistema  adat emgeral  ne’ebé dezenvolve ona iha tinan rihun hira liuba husi bei-ala sira hodi regula sosiedade iha ambiente difisil.

Atu dehan Barlake regula família  no sosiedade hodi  tane  soliedaridade no harmonia social ,tanba Barlake  atu  valoriza no proteje feto.  Barlake hanesan dowry;  presente husi umane ba fetosan no bride-price katak ; presente husi fetosan ba umane-hanesan ‘pagamento.  Sasan nebe fo  husi família feto no mane,(balas-membalas) nee simbolo relação famíliar no unidade.

Tanba nee  Barlake nia folin  la bele liu família nia capasidade.  Ema ida la bele obriga família ida atu selu liu fali sira nia  rico soin, ne’e  laos  razão diak husi Barlake.  Husi nee maka bele kria paz no dame entre família boot rua nebe hamutuk, tan casamento ida nebe hahu ho sistema  Barlake.

 Barlake  ho nia akto lubuk ida. Primeiro;  tuku  odamatan ou husu licensa. Segundo;  fo aitukan be manas ou inan-aman nian kolen.  Terseiro; hafolin feto, fo  sasan husi família  mane   ba feto, atu lori feto  sai husi nia uma no knua  ba uma lisan seluk nebe  pertensi ba  mane.  Barlake laos faan ema,(feto),maibe fondasi ba família foun, rekonese, tane aas dignidade feto. Barlake laos fo deit, maibe mos simu, maibe ohin loron tanba deit buat  foun barak, ema  interprreta  Barlake tuir ida-idak nia pensamento.

Barlake  laos  obriga malu atu fo osan barak. Laos hatudu riku soin no atu sosa feto.  Barlake laos atu halo feto sai atan ba mane ho nia família.  Maibe sai husi lisan ida ba lisan seluk ho dignidade. Barlake sasin uluk relação ida, atu família sira bele apoio malu iha loron ikus wainhira infrenta dificuldade. Legaliza casamento culturalmente.  Husi hanoin positivo sira nebe aprezenta  liu ba, hakarak fanu netik timor oan sira katak,  Barlake  maka costume ida nebe Timor Leste iha, atu hanai no simu malu hanesan maun-alin no família ida deit.   

Barlake  nia contiudo  maioria  positivo do que  negativo.  Negativo nee mosu,wainhira ema  entende sala   Barlake, então halo comunidade precupado no halo mane sira foti aan.  Tuir  lolos  sistema  Barlake  maka  atmosfera ida husi sistema patriarchal  atu promove  igualidade genero, respeita direito no kria paz.  Iha Barlake  laos fo deit no simu deit, maibe   nudar fetosan no humane relação  sei lakotu husi geração ba geração.

Barlake  tuir lolos  fo folin ho balansu no iha lejitimidade wainhira  tuir duni tradição.  Troka sasán ba malu ne’e simbolikamente hanesan faktos ida atu aprezenta katak,  sasán ne’ebe noivo nia  família fo ba noiva nia família  hatudu katak família rua nee iha ona relação familiar.

Barlake  costume positivo ida nebe, Bei-Ala sira husik hela ba nia geração sira to ohin loron, maibe  implementação ba costume nee, ohin loron diferente ho tempo uluk. Bei-ala sira uluk koalia Barlake  laos ho osan, maibe ho sasan hanesan Belak, Mortem, surik, animal hanesan  karau,kuda,nst, alias Barang Jadi, maibe ohin loron sasan hirak nee, fatin balun deficil atu hetan, tanba nee ema troka ho osan.

Maneira ida troka ho osan, maka muda ema nia hanoin katak Barlake nee folin nebe ema bele cosnidera hanesan sosa, maibe uluk  lae, fo Barlake katak  hafolin feto, rekoinese nudar ema foun ida, atu tama iha família foun ida, nebe pertensi ba lisan ida. Tanba feto ida nebe atu mai iha família ida nee, ema foun laos uma lisan ida nee nia  geração. Importante ba timor oan sira maka oinsa compriende parte positivo husi Barlake nee, atu  hadia família,halo família nee sai forte liu tan, hodi kria paz iha sociadade.

To ona tempo ba  gerasaun tuan, lia nain sira, atu adapta  no  moderniza sistema Barlake nee tuir   ritmo  moderno.  Nunee bele halo mudansa ida significativo ba  Barlake  nee rasik, atu nunee bele involve foin sa’e sira. se  lae gerasaun foun sira nebe lainvolve iha cerimônia  sira Barlake nian,  laiha koinesemento diak no experencia, ikus  mai  costume nee bele lakon iha futuru.  Dezafiu seluk geração foun  sira lahanoin atu promove parte positivo husi Barlake .  
   
Sistema ida. Istilo moris ida, consepto ida, sempre iha nia vantagem no desvantagem.  Valor  diak husi pratika hirak nee sempre iha, maibe desvantagem mos compete, atu labele mout  iha  desvantagem nia ukun, ema ida – idak tenki  estuda no apriende  oinsa educa-an ho vantage, hafoin rejolve desvantagem nebe existe. Maluk  sira, hein hanoin badak nee fo inspirasaun foun, atu bele entende diak liu tan kona ba  Sistema Barlake Ba Dame “ bom aproveita. (Angel)


domingo, 10 de abril de 2016

UMA LISAN BOILE BORUBA



Programa Homan Lisan Timor hamutuk ho hau  Angel.  Edição ohin programa  Homan Lisan Timor, sei sasin informasaun ba rona nain sira kona ba istoria uma  knua “Boile Boruba  Uma lisan ida husi parte Lorosa’e.  

Oinsa istoria existensia uma lisan nee to ohin loron? Molok hau haktuir istoria ou lisan,husi uma lisan “Boile Boruba” nian uluk ita ba compriede saida mak uma lisan ou uma lulik,nebe oras nee  indentico ona ho timor oan sira feto no mane!

Timor oan  ida   naran;  Deometrio do Amaral de Carvalho hamutuk nia nia belun nain 9,  (Demetrio do Amaral de Carvalho, Alberto Figaltro, Eugenio, Cecilia Fonseca, Rui Pinto,Pedro Pinto, Meabh Cryen, Ekipa Mata Dalan Ba Rai, Jose Coreia noJoao Curvafo.) iha livro ida nebe sira hakerek ho Titlu : “Matenek Lokal Timor Nian”!

fo definisaun provisoria ida ba uma lulik nunee; “termu uma lulik  ema bele ko’alia naruk, maibé  espesífiku uma lulik  maka representasaun simbóliuku ida husi lisan ida. símbolu ba uma lisan ida no  uma lisan seluk ne’ebé iha relasaun direta ka indireta ho nia gerasaun (hanesan sira-nia fetosaa ka umane).  Significa uma lulik  maka símbolu  ba familia bo’ot ida, nia istória: nia hun, abut, no sanak sira.  ko’alia kona-ba uma lulik, hanoin ba aspekto rua.  Primeiro  uma lulik hanesan mos konstruksaun materiál ida, hare husi parte material.  Segundo  Parte inmateriál  hanesan serimónia ho ritual sira, istória uma nian, ho ema nia fiar ba uma lulik ida. Uma lulik hanesan senario ida hodi adora fatuk ho ai, hodi komunika ho bei’ala sira. (https://www.academia.edu/1124086/Uma_lulik_iha_Timor Leste).

Husi definisaun badak liu ba, ita bele compriende katak uma lulik mak simbolo atu halolo lisan ida, nebe ema construi nia realidade iha uma lulik nee,ou (Wujud Nyata dari sebuah tradisi),atu lisan ou istroria gerasaun ida nia labele lakon,maibe nafatin aprezenta ba nia gerasaun katak o mai husi knua ida nee, oan ou bei-oan  husi knua ida nee.  Hanoin nee mak uma lisan “Boile Boruba” hakarak pratica”.

 Boile Boruba” naran husi uma  knua ida nebe localiza iha parte Leste, Municipiu Baucau, posto administrativo Baucau Villa, Suco Buibau, Aldeia Alala. Molok uma knua nee,muda naran ba Boile Boruba,  beia-ala sira nebe mate ona hanaran uma lisan nee naran” Boile Maulame” hafoin lian sira husi uma lisan nee mate hotu,ikus mai  iha tinan 2015 oan no bei-oan husi uma lisan nee iha dalas rua nia konta, konsluta fali ho lian balun hodi muda naran “Boile Maulame” ba fali “Biole Boruba”. Wainhira husu explicasaun ba naran nee, lia nain sira, deficil atu explica significado husi naran nee.

Uma lisan “ Boile Boruba” uma knua  ikun ida husi uma knau boot naran “Biole Tasi”. Uma knua Boile Boruba nee hamriik keta hanesan uma  knua ketak ida,tanba oan mane nain 3 husi uma lisan boot Boile Tasi nian, hirus malu,laos tan buat seluk,maibe tanba kulu, então oan mane ikun husi uma knua boot  Boile tasi,husik hela nia maun nain 2 iha tasi no ida ikun halai ba zona fatumaka nia hodi halo nia uma  knau ida mesak, tau naran Boile “Maulame”,nebe oras nee troka fali ho naran “Boile Boruba

  Hafoin oan husi uma lisan “Boile Boruba ” nian  iha gerasaun dalas 2 mate hotu, ikus mai lian gerasaun foun husi uma lisan nee, buka hikas fali nia maun-alin sira husi uma lisan boot boile tasi, hodi halo fali uma foun Boruba  nee, atu istoria labele lakon no maun –alin hamutuk hikas fali hodi fo matak malirin ba oan no bei-oan sira gerasaun uma lisan Boruba nian.   Comentario husi Julio Belo Ximenes, oan mane ida husi uma lisan Boile Boruba katak;  gerasaun husi uma knua boot boile tasi nian, foin to dalas 2 deit, oras nee iha deit oan mane rua,maibe husi uma knua ikun boruba nian, konta ho aon no bei-oan sira, oras nee to ona dalas 3. Maske avon mane nain 3,(oan Mane boot, klaran no ikun) hirus malu tan kulu hodi fahe  malu,maibe oras nee  gerasaun husi avo ikun nian,buka hikas fali nia maun sira,hodi badame malu,liu husi dalan halo uma lisan foun ba avo ikun hodi tau naran, “Boile Boruba”.  

 Oan mane husi uma lisan Boile Boruba haktuir katak;  ritual balun husi uma lisan Boile Boruba ida dadaun nee moderno, diferenti husi ritual sira nee halo uluk husi avo sira nia tempo ba uma lisan sei naran Boile Maulame. Tanba nee nia comenta katak tuir nia hare lisan nebe dadaun nee pratica husi Boile Boruba diak  liu fali tempo uluk.

Julio Belo nudar lia nain gerasaun foun ida haktuir katak; seremonia ba halo uma simples deit. Bainhira iha tinan kotuk  umane sira hakarak halo uma knua foun, nudar uma laexige ba fetosan ou oan feto sira  gerasaun uma Boile Boruba nian, konvida   sira, laos lori sasan barak,maibe depende ba kapasidade pessoal, halibur hamutuk hodi halo fali uma foun nee. Lahanesan ona tempo avo sira uluk halo hodi fo todan ba fetosan sira.

Wainhira konfirma tan ho senhor Julio Belo kona ba oinsa uma lisan nee, halo festa ruma iha tempo nebe dedika ba matebian sira iha 2 de novembro. Oan mane nee dehan; wainhira monu iha loron nee, umane husi uma lisan Boile Boruba nian, convida hikas fali, fetosan no bei-aon sira,inclui mos umane sira,lori buat ruma iha liman hanesan, manu, bibi no fahi, fos no bua malus ba tunu no han hamutuk  kalan ida tomak, hodi  hader aifuan, depois lokraik ba participa missa, kare hotu aifuan iha semiterio,halibur hamutuk hikas,hodi simu bua no malus nebe umane prepara ba fetosan  sira.  seremonia nee halo tinan ida dala ida,tanba nee fetosan hot-hotu precisa participa atu simu bua malus ba mama.

Senhor Julio  dehan; to tempo hader aifuan iha uma lisan Boile Boruba hodi hanoin hikas  bei-ala no avo sira nebe mate ona, sira nudar umane laobriga fetosan sira atu lori buat barak,tanto sasan, osan no animal,maibe depende ba capasidade fetosan ida-idak nian. Allem de bua no malus mak umane fo,karik umane iha capacidade atu ohon fahi, sira mos bele fahe ba fetosan sira. tanba tuir sira nia lisan fiar katak bua no malus nebe simu husi knua iha forsa atu kura moras.

Kona ba lia moris, senhor Julio explica;  tuir tradisaun iha uma lisan “Boile Boruba” nian, ba trata lia moris, sira sempre konvida hikas fetosan no umane,tur hamutuk apoio malu liu sasan,hodi rejolve defikuldade nebe uma lisan nee infrenta ou gerasaun ruma husi uma lisan nee  hetan.

Nudar lia nain gerasaun foun, senhor Julio dehan; uma lisan ida-idak iha nia lisan,oinsa atu halibur fetosan sira,maibe iha  uma lisan “Biole Boruba” agora  la pratica ona sistema antigo nebe obriga fetosan atu fo sasan barak, maibe atu iha oituan ga barak,importante mak unidade. Iha dada lia ikus  senhor Julio Haktuir katak uma lisan nee,bandu gerasaun sira atu lahan Marungi,Lehe no ikan Mean kiik, tipe (Ikan Orange Roughy).  

ida nee mak istoria badak nebe, hau  fahe ba  ita boot sira, kona ba  istoria no tradisaun husi knua Boile Boruba, husi parte leste, municipiu Buacau,posto Baucau Villa, suco Buibau,aldeia Alala.   

Ba  maluk sira  mak iha kritika no sugestaun no hakarak atu ami halo ita boot sira nia knua nia profile bele  kontakto ou menssagen mai numero Hp: 77657676. 
Programa HLT, RTK, texto programa hakerek  husi hau Angel.Técnico no Montagen Mitu Viegas, Coordenador Programa Fr.  Mariano Neto  no Chefe da produção Pe. Bento Barros Pereira.